Temperaturna suma

Čemu služe temperaturne sume u vinogradarstvu?

Jednostavno rečeno temperaturna suma predstavlja akumuliranu toplinu kroz neki vremenski period. Toplina predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika u biljnom i životinjskom svijetu. S obzirom da toplinu ne možemo mjeriti, već samo temperaturu, razvijen je model efektivnih temperaturnih suma.

Akumulirana temperatura zraka u nekom vremenskom periodu, više ili manje određuje rast i razvoj biljaka. Da bi se zabilježena dnevna temperatura mogla iskoristiti u svrhu određivanja fenofaza, razvoja biljne bolesti ili razvoja štetnika bilo je potrebno razviti model efektivnih temperaturnih suma. Prema definiciji, temperaturne sume ili stupanj dan (degree day) su, dakle, mjera koja odražava akumuliranu toplinu iznad specifičnog temperaturnog praga u nekom određenom razdoblju npr. tijekom dana, mjeseca, u toplom ili hladnom dijelu godine kao i od jedne do druge razvojne faze određene biljke. Temperaturna suma se izračunava da se od prosječne dnevne temperature oduzme temperaturni prag. Npr. ako odredimo da je temperaturni prag 10 ºC i da su prosječne temperature u 5 dana bile: 12, 14, 9, 11 i 15 ºC. To bi značilo da su efektivne temperature bile 2,4,0,1 i 5 ºC a suma efektivnih temperatura za to razdoblje je bila 11 ºC. Bazna temperatura se određuje prema potrebi, kod određivanja dozrijevanja plodova vinove loze kao temperaturni prag se uzima biološki minimum koji iznosi 10 ºC. 

Primjeri korištenja temperaturnih suma u poljoprivredi

Temperaturne sume u poljoprivredi se mogu koristiti u različite svrhe:

  • usporedba poljoprivrednih regija i sezona,
  • kod podizanja nasada i odabira sortimenta,
  • razvoju biljnih bolesti i  štetnika,
  • predviđanju razvojnih faza biljaka,
  • odabiru trenutka izvođenja agrotehničkih operacija i dr.

Istraživanja u Nizozemskoj zatim i u Engleskoj su pokazala da je optimalno vrijeme za aplikaciju dušičnih gnojiva na žitarice kada temperaturna suma bude između 200 ºC i 300 ºC. Za baznu temperaturu se uzima vrijednost 0 ºC  i vrijednosti koje su ispod 0 ºC se ignoriraju. Kod aplikacije gnojiva prije nego što suma temperatura dođe do 200 ºC je pokazalo lošije rezultate kod porasta biljaka.

Kod odabire lokacije za podizanja nasada potrebno je imati informacije o mikroklimi lokaliteta, između ostalog koliko se akumulira efektivnih temperatura kroz vegetacijsku sezonu. Također je bitno znati kolika je potrebna suma efektivnih temperatura za cvatnju i dozrijevanje plodova određene kulture i sorte.

Kada usporedimo ta dva podatka jako lagano uviđamo da li toj kulturi ili sorti odgovara mikroklima tog lokaliteta. Da ne bi bilo zabune osim temperatura veliku ulogu igraju i oborine, vjetrovi, insolacija, tlo, podzemne vode, učestalost proljetnog mraza i drugi čimbenici. Na lokaciji gdje postoji veća opasnost od proljetnog mraza daje se prednost kulturama ili sortama koje kasnije kreću s cvatnjom te se time želi smanjiti opasnost od smrzavanja.   

 

Vinova loza i temperaturne sume

Jedan od najvažnijih ograničavajućih klimatskih čimbenika za uzgoj vinove loze jest temperatura, odnosno toplina. Uobičajeno je da se kao pokazatelj uzima prosječna godišnja temperatura, ali iz vinogradarskog aspekta se pokazala nedovoljno dobrom. Zamjena za prosječnom temperaturom se najbolje pokazala suma efektivnih temperatura s biološkim minimumom (temperaturni prag) od 10 ºC. Vegetacijsko razdoblje za vinovu lozu traje od početka travnja do kraja listopada. Ravnajući se prema tome Winkler (1974.) sva vinogradarska područja u svijetu je podijelio na  5 klimatskih zona prema efektivnim temperaturama (tablica dolje).

 

Klimatska zona

Suma efektivnih temperatura

Vinogradarske regije u svijetu

Vinogradarske regije/podregije u HR

I

< 1371 ºC

Tasmania,  Champagne, Burgundy Friuli, Chablis

Moslavina, Prigorje-Bilogora Plešivica, Pokuplje i Zagorje-Međimurje

II

1372 – 1648 ºC

Yarra Valley, Alsace, Boredeaux, Napa

Slavonija i Podunavlje

III

1649 – 1926 ºC

Rioja, Piemonte, Clare Valley, Capetown, Barossa valley

Dio podregije Sjeverna Dalmacija i dio podregije Dalmatinska zagora

IV

1927 – 2204 ºC

Langhore Creek, Montpellier, Florence, McLaren Vale, Provance

Istra, Hrvatsko primorje i dio podregije Sjeverna Dalmacija

V

>2205 ºC

Sicily, Sardinia, Jerez, Swan Valley

Srednja i Južna Dalmacija – obalno otočki dio

 

Poznato je da autohtone sorte nekih svjetski poznatih vinogradarskih regija se uspješno uzgajaju i na drugim područjima dokle god je ista klimatska vinogradarska zona.  Kao primjer može se izdvojiti introduciranje poznatih sorti (Grenache, Carignan, Syrah i dr.) vinogradarske regije Provance (Francuska) u Ravne kotare kod Zadra.

Podjela prema sumama efektivnih temperatura osobito je pogodna kod izbora sorata za pojedino uzgojno područje. Naime sorte vinove loze izrazito se razlikuju po vremenu dozrijevanja, čemu je uzrok njihova unutarnja odnosno genetska varijabilnost. Pulliat (1897) je uzevši u obzir upravo sumu efektivnih temperatura podijelio sorte prema vremenu dozrijevanja u 5 grupa:

  • vrlo rane                 1000–1200 °C
  • rane                           1200–1350°C
  • srednje kasne       1351–1600°C 
  • kasne sorte            1601–2000 °C 
  • vrlo kasne sorte   veća od 2000 °C 

Rane sorte, dakle, dozore pri manjoj sumi efektivnih temperatura te su pogodne za uzgoj u klimatskim zonama s nižim sumama efektivnih temperatura (npr. sorta Chardonnay na području regije Zapadna kontinentalna Hrvatska), dok kasne zahtijevaju puno više topline za dozrijevanje i svoj će optimum dozrelosti postići jedino u područjima s većom sumom efektivnih temperatura (npr. sorta Plavac mali crni u regiji Primorska Hrvatska).

Sorta

Otvaranje pupova

Cvatnja

Chardonnay

̴ 75 ºC

̴ 345 ºC

Cabernet Sauvignon

̴ 87 ºC

̴ 375 ºC

 

 

 

 

 

*[Temperaturni prag 10 ºC, početak računanja 01.03.]

 

Biljne bolesti i štetnici 

Kao što smo vidjeli da toplina utječe na razvoj biljaka tako utječe i na razvojni ciklus biljnih patogena i štetnika. Temperaturne sume se  primjenjuju u određivanju zrelosti prizemljujućih oospore plamenjače vinove loze. Smatra se da su oospore zrele kada se od početka kalendarske godine akumulira 160 – 170 ºC a za temperaturni prag se uzima 8 ºC. 

U turskoj je provedeno istraživanje u kojemu su se određivale temperaturne sume za pojavu grožđanog moljca. Rezultati su pokazali da se prva generacija pojavljuje na oko akumuliranih  120 ºC, druga generacija 520 ºC i treća generacija 1047 ºC. Temperaturni prag je bio 12 ºC.

 

PinovaMeteo Stanica uz pomoć PC-a i mobilne aplikacije ima mogućnost laganog izračuna temperaturnih suma. Za više kliknite na PinovaMobile i PinovaSoft.

 

Tomislav Dvorski mag.ing.agr

 

Reference:

1. Historical and recent viticulture as a source of climatological knowledge in the czech republic (2008) R. BR¡ZDIL i sur. 

2. Ekologija u službi vinogradarstva (1997). N. Fazinić, Melita Fazinić

3. Phenology and growing degree days, Mark Keller, Washington State University