Precizna poljoprivreda

Precizna poljoprivreda

Pravovremeno obavljanje poljoprivrednih radova uz visoku produktivnost, smanjen broj operacija te minimalnu cijenu rada karakteristike su precizne poljoprivrede. Sve to je moguće isključivo uz dostupnost velikoga broja informacija pri donošenju odluka. Obrađivanje različitih informacija temeljna je stavka precizne poljoprivrede. Pristup u kojemu se raspolaže s raznolikim i sveobuhvatnim informacijama za određenu proizvodnju, superiorniji je s obzirom na znanje koje se temelji na iskustvu poljoprivrednika.

Usporedba višegodišnjih parametara rezultira argumentiranom i optimalnom uporabom sredstava za rad što je poželjno s ekonomskog i ekološkog stajališta. Ekološka i ekonomska poboljšanja karakteristika su precizne poljoprivrede jer podrazumijevaju uštedu radnih sredstava i vremena, veće prinose i bolju kvalitetu, smanjenje opterećenja okoliša, poticanje prirodno prostornih uvjeta te poboljšanu dokumentaciju samog procesa proizvodnje.

Osnovni koraci u preciznoj poljoprivredi su opsežno prikupljanje informacija, obrada podataka te prenošenje i primjena dobivenih podataka uz dokumentaciju. Načini prikupljanja te korištenja informacija, razlikuju principe precizne poljoprivrede.

Pojam precizne poljoprivrede često se zamjenjuje s korištenjem isključivo jedne suvremene tehnologije u poljoprivredi. Ona je zapravo pristup poljoprivredi te ona kombiniranje više vrsta tehnologija.

Neke od takvih tehnologija i metoda su praćenje varijabilnosti tala i usjeva (daljinska istraživanja, aerofotogrametrija, senzori na površini Zemlje); korištenje geoinformacijskih sustava, primjena digitalne kartografije; sustavi pozicioniranja i navigacije; sustavi potpore odlučivanju (baze podataka, povratne veze za optimizaciju sustava); komunikacija sustava rukovatelj-stroj-oruđe; tehnologija varijabilnog doziranja, itd.

 

Problematika proizvodnje hrane i izazovi u budućoj poljoprivrednoj proizvodnji

 

Kao posljedica povećanja svjetske populacije, postoji obveza da se riješi sve veća potražnja za hranom. Radi proizvodnje veće količine hrane, potrebna su i veća ulaganja u poljoprivredu.

Glad je danas je jedan od najvećih problema suvremenog svijeta. Ona je česta pojava u nerazvijenim područjima svijeta, zaostalima u mogućnostima i tehnologiji proizvodnje. Izniman trend porasta populacije je upravo u tim nerazvijenim zemljama svijeta, koje su također i najslabiji proizvođači hrane. Temeljni problem suvremenog čovječanstva jest nedostatna prehrana velikog dijela svjetske populacije, što se tiče količine i kvalitete hrane.

Količina obradivog tla neznatno se povećava te je sama po sebi ograničavajući faktor u rješavanju problema potrebe za hranom. Porast poljoprivredne proizvodnje mora biti osiguran u periodično promjenjivim uvjetima, uključujući poljoprivredno zemljište, vodu te hranjiva.

Izazovi u poljoprivrednoj proizvodnji se mogu podijeliti na ekonomske izazove (sigurnost hrane, varijabilnost cijena, ekonomska kriza, itd.), okolišne izazove (staklenički plinovi, osiromašenje tala, korištenje i kvaliteta vode, utjecaj na bioraznolikost i staništa, itd.) i teritorijalne izazove (vitalnost ruralnih područja, raznolikost poljoprivrede, itd.)

Unatoč većoj potrebi proizvodnje poljoprivreda se treba racionalno ravnati prema ekonomskim i ekološkim zahtjevima to jest učinkovitoj upotrebi sirovina, smanjenju štetnog opterećenja ekosustava, prikladnom uzgoju životinja, stvaranju ciklusa recikliranja, proizvodnji obnovljivih nositelja energije, čuvanju okoliša.

Praćenje parametara, poput klimatskih promjena je bitan faktor u proizvodnji jer promjene transformiraju ekosustave te prijete dobrobiti sadašnjih te budućih generacija.

Unatoč činjenici da ukupne količine svježe vode na Zemlji uvijek ostaju relativno jednake, ona je nejednako prostorno i vremenski distribuirana. Voda na zemlji jedan je od najkritičnijih prirodnih resursa zbog snažnog utjecaja čovjeka, a pod time se smatraju kemijska/biološka onečišćenja te neodrživo korištenje. Takav utjecaj je alarmantan s obzirom na to da direktno o pristupu ovise i ljudi kao i rastuća proizvodnja.

Kao odgovor na vodne poremećaje u poljoprivrednoj proizvodnji može se primijeniti niz mjera poput primjene suvremenih sustava navodnjavanja te prateće tehnologije. Također, koristeći razne modele mogu se predvidjeti brojne negativne posljedice pa primjena matematičkih modela postaje sve zastupljenija u planiranju i gospodarenju vodnim resursima.

 

Vedran Krevh, mag. ing. agr.

 

Izvori:

Jurišić M., Plašćak I. (2009). Geoinformacijski sustavi – GIS u poljoprivredi i zaštiti okoliša, Poljoprivredni fakultet, Osijek

Jurišić, M., Šumanovac, L., Zimmer, D., Barač, Ž. (2015). Tehnički i tehnološki aspekti pri zaštiti bilja u sustavu precizne poljoprivrede, Glasilo biljne zaštite, 329-332

Gantner V. (2016). Prednosti i izazovi domaće proizvodnje hrane, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Kovačević B. (2003). Problematika proizvodnje hrane i glad u svijetu, Ekonomski pregled, 54 (3-4)

Ondrašek G., Petošić D., Tomić F., Mustać I., Filipović V., Petek M., Lazarević B., Bubalo M. (2015). Voda u agroekosustavima, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb

Temperaturna suma

Čemu služe temperaturne sume u vinogradarstvu?

Jednostavno rečeno temperaturna suma predstavlja akumuliranu toplinu kroz neki vremenski period. Toplina predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika u biljnom i životinjskom svijetu. S obzirom da toplinu ne možemo mjeriti, već samo temperaturu, razvijen je model efektivnih temperaturnih suma.

Metode određivanja vlage u tlu

Informacija o stanju vlažnosti tla nužna je za kreiranje preciznih rokova i obroka navodnjavanja. Globalni trendovi u svijetu navodnjavanja su što točnije odrediti potrebnu količinu vode za nesmetan rast i razvoj biljke, a da se ne smanje prinosi. Da bi se to postiglo postoje različite metode kojima se pokušava odrediti trenutna količina vlage u tlu. Metode određivanja vlage u tlu:
Untitled

PESCAR – Pesticide Control and Reduction

Glavni cilj projekta PESCAR je, zajedničkom prekograničnom suradnjom, uspostaviti prognostički sustav za pružanje preporuka poljoprivrednim proizvođačima o održivom korištenju pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji kroz uspostavu meteoroloških stanica sa softverom.
Mjera 4 - Ulaganje u fizičku imovinu, Pinova Meteo

Pinova Meteo preko mjere 4

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD),  Mjera 4 - Ulaganja u fizičku imovinu se raspisao. Željeli bi Vas podsjetiti da kroz mjeru 4, možete dobiti sredstva i za nabavu Agroklimatske stanice. Unazad 2 godine na desetke poljoprivrednih proizvođača je nabavilo je Pinova Meteo stanicu, postanite i vi jedan od proizvođaća koji ima uvid u  mikroklimu svog nasada ili polja.
kaur-kristjan-760906-unsplash

Pinova Meteo stanica - prijatelj ekološke poljoprivrede

Smisao ekološke poljoprivrede nije u negiranju i odbacivanju pozitivnih dostignuća konvencionalne poljoprivrede, već u iznalaženju boljih ekoloških rješenja tamo gdje je to najpotrebnije. Ekološka poljoprivreda dio je suvremene poljoprivredne proizvodnje, trgovine i agronomske znanosti te se upravo i temelji na njenim najnovijim spoznajama i dostignućima.

Sume efektivnih temperatura štetnika jabuke i fenofaza

Temperaturna suma predstavlja akumuliranu toplinu kroz neki vremenski period. Toplina predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika u biljnom i životinjskom svijetu. S obzirom da toplinu ne možemo mjeriti, već samo temperaturu, razvijen je model efektivnih temperaturnih suma. Akumulirana temperatura zraka u nekom vremenskom periodu, više ili manje određuje rast i razvoj biljaka. 
Photo by Lukas Langrock - Unsplash

Voda u tlu

Sva živa bića na Zemlji ovisna su o vodi. Voda se konstantno prima i izlučuje od strane biljke te sadrži niz fizioloških i biokemijskih funkcija. Po potrebi za vodom, biljke i njeni pojedini dijelovi se razlikuju. Od ograničavajućih faktora za rast i razvoj biljke voda je upravo najvažniji i najveći radi činjenice da biljke trebaju relativno velike količine iste.