Pinova Meteo stanica – prijatelj ekološke poljoprivrede

Smisao ekološke poljoprivrede nije u negiranju i odbacivanju pozitivnih dostignuća konvencionalne poljoprivrede, već u iznalaženju boljih ekoloških rješenja tamo gdje je to najpotrebnije. Ekološka poljoprivreda dio je suvremene poljoprivredne proizvodnje, trgovine i agronomske znanosti te se upravo i temelji na njenim najnovijim spoznajama i dostignućima.

Ekološka (organska, biološka) poljoprivreda je proizvodnja bez primjene agrokemikalija (mineralnih gnojiva, sintetičkih sredstava za zaštitu bilja, hormona, i sl.). Smisao ekološke poljoprivrede nije u negiranju i odbacivanju pozitivnih dostignuća konvencionalne poljoprivrede, već u iznalaženju boljih ekoloških rješenja tamo gdje je to najpotrebnije. Ekološka poljoprivreda dio je suvremene poljoprivredne proizvodnje, trgovine i agronomske znanosti te se upravo i temelji na njenim najnovijim spoznajama i dostignućima.

Osnovna načela ekološke poljoprivrede sastoje se u:

a) harmoniziranju i pravilnom gospodarenju glede gnojidbe, plodoreda, raznolikosti i izbora kultura, sorti i pasmina, obrade tla, te jačanju otpornosti spram bolesti i štetnika. Pri tom se naročito nastoji potaknuti aktivnost bioloških procesa unutar samog gospodarstva, u kojima sudjeluju mikroorganizmi te biljni i životinjski svijet;

b) brizi za pravilno uzdržavanje tla, očuvanju i povećanju njegove plodnosti i biološke aktivnosti, sadržaja organske tvari i hraniva, te poboljšanju strukture tla i borbi protiv erozije;

c) gospodarenju koje isključuje, ili samo iznimno dopušta upotrebu agrokemikalija (mineralnih gnojiva, sintetičkih sredstava za zaštitu bilja, sintetičkih regulatora rasta, hormona i sl.);

d) očuvanju raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta u prirodi (borba protiv “genetske erozije”), kao i očuvanju ostalih prirodnih bogatstava (npr. podzemne vode) i pejzažne raznolikosti;

e) proizvodnji kvalitetnijih, a time i prehrambeno pravilnijih namirnica;

f) postići zadovoljavajući ekonomski uspjeh poljoprivrednog gospodarstva;

g) smanjenju i minimaliziranju utroška energije, tj. fosilnih goriva;

h) razvijanju zdravih socijalnih impulsa među ljudima;

g) njegovanju razumijevanja za prirodu, njenih ritmova i zakona;

h) stvaranju spone za novi, drugačiji odnos između čovjeka i prirode, i to na načelima duhovnosti i holizma, a ne materijalizma i redukcionizma.

Ekološka poljoprivreda je sustav poljoprivrednog gospodarenja koji teži etički prihvatljivoj, ekološki čistoj, socijalno pravednoj i gospodarski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Osnove ekološke proizvodnje:

-Čuvanje plodnosti tla s izvorima na samom gospodarstvu, a to su: uzgoj krmnih leguminoza, zelena gnojidba, uporaba stajskog gnoja, komposta, priprema biopreparata na gospodarstvu, racionalni način obrade tla, biološka borba protiv korova i dr. Uzgoj mahunarki u tlu ostavlja od 150 do 300 kg dušika (N) na hektar površine, dok međuusjevi mogu ostaviti u tlo od 2 do 4 t organske tvari te ujedno čiste tlo od korova, bolje iskorištavaju P i K (lupina, rauola), ili obrada tla s manjom frekvencijom čuva humus, plodored poprima fitosanitetsku dimenziju, bez kemije, s kultivacijom i malčiranjem protiv korova.

EU ZAKONODAVSTVO:

-Zakon o provedbi uredbe vijeća (EZ) BR. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN br. 80/13.)

-Uredba komisije (EZ-a) br. 889/2008 o podrobnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 834/2007 o organskoj proizvodnji i označavanju organskih proizvoda u pogledu organske proizvodnje, označavanja i nadzora

-Zakon o poljoprivredi (NN br. 30/15)

-Pravilnik o Ekološkoj poljoprivrednog proizvodnji (NN br. 19/16)

-Uredba komisije (EZ-a) br. 710/2009 o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ-a) br. 889/2009 o predviđanju podrobnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 834/2007 s obzirom na predviđanje podrobnih pravila o organskoj akvakulturi i uzgoju morskih algi

-Provedbena uredba komisije (EU) br. 505/2012 o izmjeni te ispravku Uredbe (EZ) br. 889/2008 o utvrđivanju detaljnih propisa za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i obilježavanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, obilježavanje i nadzor

-Uredba komisije (EZ) br. 1235/2008 o propisivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 s obzirom na dogovore za uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja

-Provedbena uredba komisije (EU) br. 203/2012 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 889/2008 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007, vezano uz detaljne odredbe o ekološkom vinu

-Uredba komisije (EU) br. 271/2010 o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ) br. 889/2008 o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 u pogledu znaka ekološke proizvodnje Europske unije

-Provedbena uredba komisije (EU) br. 508/2012 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1235/2008 o utvrđivanju detaljnih
pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 u pogledu aranžmana za uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja.

Godine 2018. evidentirano je 4.374 ekoloških poljoprivrednih subjekata u Republici Hrvatskoj. Broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača u 2018. porastao je gotovo 9% u usporedbi s 2017. To je povećanje od 351 ekoloških poljoprivrednih proizvođača u odnosu na prošlu godinu. Površina pod ekološkom proizvodnjom 2018. godine iznosila je 103 166 ha, što iznosi 6,94 % od ukupne poljoprivredne proizvodnje.

“Ekološki proizvod” je proizvod s 95 % ili više ekoloških sastojaka. Ovih 5 % ostavlja se za slučaj onečišćenja iz atmosfere poput kiselih kiša ili pesticida donesenih vjetrom sa susjednog imanja i slično. Definirano je što sve ulazi u ovih 5 % pa tako, npr. nije moguće marmeladu zaslađivati bijelim rafiniranim šećerom jer se onda gubi dosljednost već to moraju biti prirodni sastojci, ali koji ne posjeduju certifikat, kao npr. voda koju je nemoguće certificirati. Točan popis dozvoljenih proizvoda koji se mogu staviti u tih 5 % propisan je od strane Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR). Ekološki proizvod mora imati sve sastojke navedene na etiketi.

Proizvođač u ekološkoj proizvodnji je pravna ili fizička osoba koja ekološke proizvode gospodarski proizvodi, prerađuje, odnosno njima trguje, a upisana je u Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. “Proizvodna jedinica u ekološkoj proizvodnji” cijelo je gospodarstvo ili dio gospodarstva, koji su jasno odvojeni od svake druge jedinice, a proizvode sukladno s odredbama Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i propisima donesenih na temelju njega.

Ekološki proizvod označen je “znakom ekološkog proizvoda”, koji je jedinstvena propisana oznaka proizvoda koji su proizvedeni sukladno sa Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i propisima donesenim na temelju njega. Ekološka poljoprivreda definirana je od strane Međunarodnog udruženja za razvoj organske poljoprivrede – International Federation of Organic Agriculture Movements (IFOAM), te prihvaćena u programima Organizacije ujedinjenih naroda (WHO i FAO), te Vijeća Europske unije (Uredba vijeća 2092/91 od 24. lipnja 1991), gdje se provodi prema posebnim standardima i pravnim propisima, a zajednička radna skupina FAO/WHO pri UN-u radi na smjernicama za proizvodnju ekološke hrane (Pravilnik o prehrani). Hrvatska je prihvatila međunarodne norme i donijela paket zakona i propisa koji reguliraju ekološku proizvodnju.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju svake godine izdaje Mjeru 11 Ekološki uzgoj. Cilj joj je potaknuti nove poljoprivrednike da se uključe u ovaj sustav proizvodnje, odnosno one koji već jesu u sustavu ekološke proizvodnje da nastave sa aktivnostima kako bi se povećale površine pod ekološkom proizvodnjom. Na taj će se način umanjiti negativan učinak konvencionalne poljoprivrede na okoliš kroz očuvanje kvalitete vode, zraka i tla, ali i povećanje plodnosti tla. Ekološki uzgoj doprinosi zdravlju ljudi i dobrobiti životinja. Prihvaćanjem propisanih praksi i metoda uzgoja, koje nadilaze polaznu osnovu, poljoprivredniku se plaćaju povećani troškovi ili izgubljeni prihod u usporedbi s uobičajenom poljoprivrednom proizvodnjom. Potpora se može ostvariti kroz dvije podmjere: 11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode i 11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda. Za više podataka o tim mjerama potražite na stranici https://www.apprrr.hr/mjera-11-ekoloski-uzgoj/.

Kako bi ekološki uzgoj i proizvodnja bila što uspješnija, u tome uvelike pomaže agrometeorološka stanica Pinova Meteo. Pinova Meteo je pouzdana agrometeorološka stanica koja odgovara na mnoga pitanja s kojima se proizvođači susreću u svakodnevnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Stanica štedi vrijeme, novac i resurse! Nema potrebe za ručnim prikupljanjem, obradom i analizom podataka. Uz stanicu se dobivaju računalna i mobilna aplikacija preko koje vrlo brzo imate pristup podacima iz Vašeg nasada. Agrometeorološku stanicu koriste voćari, vinogradari, povrtlari, rasadničari i ratari, neovisno dali se radi o ekološkoj, integriranoj ili konvencionalnoj proizvodnji. Prognozni modeli biljnih bolesti od velike su pomoći kod planiranja zaštite biljaka.

Za još više informacija o Pinova Meteo stanici potražite na sljedećoj poveznici: https://pinova-meteo.com/proizvodi-i-usluge/pinova-meteo-agrometeoroloska-stanica/

Sara Spahija, mag. ing. agr.

Reference:

https://pinova-meteo.com/proizvodi-i-usluge/pinova-meteo-agrometeoroloska-stanica/
Znaor, D, 1996: Ekološka poljoprivreda, Globus, Zagreb
Kisić, I, 2014: Uvod u ekološku poljoprivredu, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
https://www.apprrr.hr/mjera-11-ekoloski-uzgoj/
https://www.dzs.hr/