Sume efektivnih temperatura štetnika jabuke i fenofaza

Temperaturna suma predstavlja akumuliranu toplinu kroz neki vremenski period. Toplina predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika u biljnom i životinjskom svijetu. S obzirom da toplinu ne možemo mjeriti, već samo temperaturu, razvijen je model efektivnih temperaturnih suma. Akumulirana temperatura zraka u nekom vremenskom periodu, više ili manje određuje rast i razvoj biljaka. 

Da bi se zabilježena dnevna temperatura mogla iskoristiti u svrhu određivanja fenofaza, razvoja biljne bolesti ili razvoja štetnika bilo je potrebno razviti model efektivnih temperaturnih suma. Prema definiciji, temperaturne sume ili stupanj dan (degree day) su mjera koja odražava akumuliranu toplinu iznad specifičnog temperaturnog praga u nekom određenom razdoblju, npr. tijekom dana, mjeseca, u toplom ili hladnom dijelu godine kao i od jedne do druge razvojne faze određene biljke. Temperaturna suma se izračunava da se od prosječne dnevne temperature oduzme temperaturni prag. Na primjer, ako odredimo da je temperaturni prag 10 °C i da su prosječne temperature u 5 dana bile: 12, 14, 9, 11 i 15 °C, to bi značilo da su efektivne temperature bile 2, 4, 0, 1 i 5 °C, a suma efektivnih temperatura za to razdoblje bila je 12 °C. Bazna temperatura se određuje prema potrebi, npr. kod određivanja dozrijevanja plodova vinove loze, kao temperaturni prag, uzima se biološki minimum koji iznosi 10 °C.

Temperaturne sume u poljoprivredi se mogu koristiti u različite svrhe:

  • usporedba poljoprivrednih regija i sezona,
  • kod podizanja nasada i odabira sortimenta,
  • razvoju biljnih bolesti i štetnika,
  • predviđanju razvojnih faza biljaka,
  • odabiru trenutka izvođenja agrotehničkih operacija i dr.

Očekivani kraj cvatnje kod jabuke možemo odrediti i pomoću temperaturne sume, gdje se uzima početni datum računanja 01.01. tekuće godine i baznu temperaturnu od 5,5 °C.  Očekivani kraj cvatnje se očekuja kada suma temperature dođe do vrijednosti 270 °C. Očekivana su odstupanja od 20 °C u + i -  što ovisi o sorti koja se uzgaja.  

Temperatura uvjetuje razvojnu stopu mnogih organizama. Štetnici zahtijevaju određenu temperaturu kako bi se razvili od jednog do drugog stadija životnog ciklusa. Količina topline potrebna za cjelokupan razvoj određenog organizma je konstantna te se između različitih vrsta ta količina razlikuje. Razvoj insekata počinje kada temperatura prijeđe donju razvojnu granicu, odnosno baznu temperaturu. Razvojna stopa se povećava porastom temperature i obrnuto. Ovisno o vremenskim uvjetima, vrijeme potrebno za razvoj može varirati iz godine u godinu. Računanje efektivnih temperaturnih suma kod štetnika bitno je kako bismo se mogli orijentirati po pitanju razvoja generacije štetnika u svrhu što učinkovitije primjene preparata za njihovo suzbijanje. To često rezultira i smanjenjem troškova šteta od nametnika.

Najvažniji štetnici jabuke su jabučni savijač (Cydia pomonella), voćni crveni pauk (Panonychus ulmi), kalifornijska štitasta uš (Quadraspidiotus perniciosus) i jabučna krvava uš (Eriosoma lanigerum).

Jabučni savijač (Cydia pomonella) prezimljava kao odrasla gusjenica u kokonu ispod kore te u raznim pukotinama na deblu i debljim granama.  U travnju se kukulji na mjestima prezimljavanja. Biološki minimum za razvoj jabučnog savijača je od 10 °C. Početni datum računanja efektivnih temperatura je 1. siječanj, od tog datuma se sumiraju srednje dnevne temperature zraka koje su više od 10 °C. Krajem travnja započinje izlijetanje leptira, u svibnju je ono puno intenzivnije i traje sve do kraja lipnja. Od stadija gusjenice do leptira potrebna suma efektivnih temperatura je 100 °C. Za razvoj gusjenice iz jaja potrebna je suma efektivnih temperatura od 90 °C, dok je za razvoj jedne generacije jabučnog savijača potrebna suma efektivnih temperatura od 610 °C. U svibnju kada se na feromonski mamac ulovi kritičan broj leptira (3-5 leptira), počinju se računati efektivne temperature. Insekticid primjenjujemo kada suma efektivnih temperatura dođe do 70 °C te to vrijedi za insekticide inhibitore biosinteze hitina, dok za kontaktne insekticide je potrebno krenuti u zaštitu kada temperaturna suma dođe do 90 °C  te time suzbijamo mlade gusjenice. U Hrvatskoj jabučni savijač ima redovito tri generacije.

Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) prezimljava u stadiju zimskih jaja koja se javljaju već u kolovozu. Kod voćnog crvenog pauka biološki minimum razvoja iznosi 10,6 °C.  Krajem ožujka i u travnju iz jaja počinju izlaziti ličinke. Efektivna temperatura potrebna za razvoj jaja je 69 °C, dok je za ličinku 25 °C. Vrijeme generacije od jaja do odraslog kukca zahtijeva temperaturnu sumu od 140 °C. Temperaturna suma potrebna za vrijeme stvaranja jaja do jaja je 161,8 °C. Vrsta ima 6 do 7 generacija godišnje. U ljetnim mjesecima preporučuje se tretiranje ako se po listu nađe više od 8 pauka. Zimsko prskanje provodi se u vrijeme kretanja vegetacije mineralnim uljima. Također, koriste se  i selektivni akaricidi u vrijeme kada je oko 30% ličinki izašlo iz zimskih jaja.

 

ŠTETNIK

MJESEC

STADIJ

BAZNA TEMPERATURA

TEMPERATURNA SUMA

Jabučni savijač - Cydia pomonella

Kraj travnja – početak svibnja

Gusjenica – Leptir

10 °C

100 °C

 

Svibanj

Jaje – gusjenica

10 °C

90 °C

 

 

Cijeli ciklus jedne generacije

10 °C

610 °C

Crveni voćni pauk -Panonychus ulmi

Kraj ožujka – početak travnja

Ličinka

10,6 °C

25 °C

 

 

Jaje – odrasli kukac

10,6 °C

140 °C

 

 

Jaje – jaje (cijeli ciklus)

10,6 °C

161,8 °C

 

Kalifornijska štitasta uš (Quadraspidiotus perniciosus) prezimljava kao ličinka, najčešće u II. stadiju. Ostali stadiji ako uđu u zimu, ugibaju. Također, velika je i prirodna smrtnost II. stadija koja iznosi u prosjeku 30 do 40%. U proljeće se razvoj ličinki razdvaja. Nakon nekoliko presvlačenja iz jednih ličinki nastaju mužjaci, a iz drugih nastaju ličinke III. stadija koje se razvijaju u ženke. Nakon kopulacije ženke ležu žive mlade. Jedna ženka leže 80 do 100 mladih. Prve ličinke se javljaju u svibnju i lipnju. Ličinke su živahne, ubrzano se kreću ne bi li našle pogodno mjesto za pričvršćivanje. Kad se pričvrste, ostaju na tom mjestu do kraja svog razvoja. Razvoj traje 45 dana. Kod nas ovaj štetnik obično ima tri generacije s time da treća generacija može biti nepotpuna. Druga generacija se javlja krajem srpnja i u kolovozu, a treća generacija krajem kolovoza i u rujnu pa i listopadu. Vrlo često je i preklapanje pojedinih generacija, stoga istovremeno na biljci domaćinu možemo naći sve razvojne stadije ove uši. Glavni način širenja ovog štetnika je putem zaraženog sadnog materijala. Istraživanje monitoringa kalifornijske štitaste uši provedeno je od strane Agrobiotesta na lokacijama Vratišinec (2017. godine) i na lokaciji Virje (2016. i 2017. godine). Početak leta krilatih mužjaka kalifornijske štitaste uši uočen je 18.04.2016. na lokaciji Virje. Pregledom biljnog materijala uočen je pokretni stadij ličinki 29.05.2017. u Vratišincu i 31.05. i 29.05.2016. u Virju, dok je pokretni stadij ličinki na ljepljivim trakama uočen 29.05.2017. u Vratišincu i 04.06.2016. u Virju. Razvojni stadij kalifornijske štitaste uši na lokaciji Virje 2016. godine bio je sljedeći: 15.03. prezimljujući crni štitići (II stadij ličinki); 05.04. morfološki se razlikuju buduće ženke i mužjaci (III stadij ličinki); 18.04. krilati mužjaci; 31.05. pokretni stadij ličinki; prekrivanje voskom. Prema literaturi predviđanje pojave početnog stadija ličinki očekuje se kada suma temperature dođe do 500 °C. Kao početni datum računanja se uzima 1. siječanj, a  donji temperaturni prag 7,3 °C.  Istraživanje provedeno u 2016. i 2017. godini je pokazalo da pojava ličinki varira +/- 20 °C. gdje sume efektivnih temperatura iznose: 482 °C (Vratišinec, 2017), 516 °C (Virje, 2017) i 506 °C (Virje, 2016).

 

Tablica prikazuje rezultate monitoringa kalifornijske štitaste uši provedene od strane Agrobiotesta.

Lokacija Godina Početak leta krilatih mužjaka Pokretni stadij ličinki (pregled biljnog materijala) Pokretni stadij ličinki (ljepljive trakice) MODEL 1 

∑temperatura (°C) od 1.1.– pokretni stadij ličinki

(500°C)

Vratišinec 2017 - 29.05.2017. 29.05.2017. 482
Virje 2017 - 31.05.2017. - 516
Virje 2016 18.04. 29.05.2016. 04.06.2017. 506

 

Jabučna krvava uš (Eriosoma lanigerum) prezimljava kao ličinka u pukotinama debla i rak-ranama grana. Podnosi vrlo niske temperature i do -27  ˚C. Razvoj započinje vrlo rano, već krajem zime. Razmnožava se partenogenetski. Jedna ženka leže 100 do 150 ličinki. Ima 10 do 15 generacija godišnje. Temperature više od 30 ˚C zaustavljaju razmnožavanje, dok temperature više od 35 ˚C onemogućavaju razmnožavanje. Krilata generacija javlja se u jesen. Istraživanja monitoringa jabučne krvave uši od strane Agrobiotesta provedena su na lokacijama Bjelovar na sorti jabuke Idared (2016.) i Novigrad Podravski na sorti jabuke Elstar (2017.). U obje godine monitoringa veći dio populacije uši prezimljava na gornjem dijelu krošnje (90 %), dok je na korijenovom vratu svega 10 % populacije uši. Intenzitet zaraze na Idaredu s jabučnom krvavom uši bio je 25 %, dok je na Elstaru bio 75 %. Vizualni pregled mladica obavljen je 18.04.2017. na Idaredu, dok je na Elstaru obavljen 02.05.2017 te je uočen dolazak jabučne krvave uši na zeleni porast. Suma efektivnih temperatura jabučne krvave uši na sorti Idared bila je 105 °C, dok je na sorti Elstar bila 116 °C. 

 

Tablica prikazuje rezultate monitoringa jabučne krvave uši provedene od strane Agrobiotesta.

Lokacija Sorta Godina Mjesto prezimljenja korijenov vrat – nadzemni dio krošnje Intenzitet zaraze % Datum migracije na zeleni porast ∑ efektivnih srednjih dnevnih temperatura (°C)
Bjelovar Idared 2016 10 < 90 25 18.04.2017. 105
Novigrad Podravski Elstar 2017 10 < 90 75 02.05.2017. 116

 

Sara Spahija, mag. ing. agr.

 

Reference: 

1. Herbert, H. J. 1981. Biology, life tables and intrinsic rate of increase of the European red mite, Panonychus ulmi (Acarina: Tetranychidae). Can. Ent. 113: 65-71.

2. Pajač Živković Ivana. Biologija, ekologija i genetika populacija jabukova savijača (Cydia pomonela L.) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 2012., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb

3. Phenology and growing degree days, Mark Keller, Washington State University

4. Arko Boris, Ivačić Damir. Određivanje optimalnog roka primjene sredstava za zaštitu bilja. Agrobiotest.