Agromeđimurje d.d.

Agromeđimurje d.d. Čakovec, utemeljeno je davne 1947. godine kao poljoprivredno poduzeće koje preko svojih pravnih i organizacijskih prednika uspješno posluje već više od 60 godina.

Današnji pravni i organizacijski oblik poprima 1993. godine, nakon uspješno provedenog postupka pretvorbe društvenog poduzeća “Poljoprivredno dobro” Čakovec u dioničko društvo “Agromđimurje” d.d. Čakovec. Kao tvrtka veliki su proizvođaći u gotovo svim granama poljoprivrede. Što kažu o svojoj proizvodnji.

• Voćarstvo – Možemo se pohvaliti tridesetogodišnjom tradicijom u proizvodnji jabuka. Prvi nasadi jabuka podignuti su 1977. godine u Nedelišću na 80 ha. Nakon toga podignuto je 74 ha na lokaciji Čehovec, a na lokaciji Cirkovljan 73 ha. Sadašnja proizvodnja odvija se na 225 ha najsuvremenijih plantaža jabuka čija godišnja proizvodnja iznosi 7.000 do 8.000 tona konzumne jabuke (ciljana proizvodnja, višegodišnji prosjek je 35 do 45 t/ha).
• Vinogradarska proizvodnja odvija se na 141 ha vinograda, gdje se proizvode vrhunske sorte grožđa – Moslavac, Graševina, Pinot bijeli, Sauvignon, Rizling rajnski, Muškat i Traminac od kojih nastaje plemenito vino profinjenog bukea, fine arome, prijatnog i osvježavajućeg okusa te umjerene jakosti. Štrigovski podruma kapaciteta je 2.000.000 litara, opremljen je suvremenom opremon što omogućuje proizvodnju najkvalitetnijih vina i stalno prećenje novih trendova u vinarstvu.
• Ratarska proizvodnja Agromeđimurja d.d. odvija se na oko 1000 ha, od kojih je većina površina u zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta, dok je dio površina je u vlasništvu tvrtke. Obrađujemo oranice duž cijelog Međimurja, a centri ratarenja su pogoni Kotoriba i Čakovec. Od kultura uzgajamo kukuruz i ječam koje oplemenjujemo kroz vlastitu stočarsku proizvodnju, zatim pšenicu i uljanu repicu namjenjenu tržištu, te konzumni luk i grašak.
• Rasadničarsku proizvodnju smo započeli prije 30 godina u rasadniku Sveta Marija koje se uspješno odvija sve do danas. Usvajajući nova znanja i tehnologije koje smo implementirali u proizvodnju, proizvodimo sadni materijal koji odgovara najvišim standardima kakvoće. Vlastitim sadnim materijalom podignuto je 227 ha najsuvremenijh plantažnih nasada jabuka. Nudimo široki sortiment za sve vrste kontinentalnog voća, za intenzivne i ekstenzivne nasade uz svu potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje poticaja. Reprometerijal koji se koristi u proizvodnji sadnica potjeće iz vlastitih matičnjaka podloga i plemaka.

Korisnici su novih tehnologija, naši su dugogodišnji partneri i korisnici agrometeorološke stanice Pinova Meteo i PinovaDoc aplikacije. U svojim voćnjacima imaju dvije stanice koje im koriste za planiranje zaštite, navodnjavanja ali i drugih agrotehničkih operacija.

“…Stanica , između ostaloga , najviše pomaže kod planiranja zaštite jabuka . Na temelju zabilježenih meteoroloških podataka lakše donosimo pravovremenu odluku o mogućoj zaštiti biljaka od bolesti i štetnika sredstvima za zaštitu bilja, ili odluku o izostanku iste ako nije zabilježena infekcija . Prema tome pomaže i u samoj odluci o izboru sredstva za zaštitu bilja ( pravovremeno korištenje jeftinijih i ekološki prihvatljivijih preventivnih aktivnih tvari sa zelene liste) . Također prema količini oborinama i vlazi tla planiramo navodnjavanje. Oborine i vlaga tla se mjere direktno u našem nasadu pa pouzdanije možemo donijeti odluku o obrocima navodnjavanja…”

Anđelko Tomšić dipl.ing.agr.

Osim agrometeoroloških stanica  koriste i GPS tehnologiju kako bi pratili rad traktora. Primjenjuju metode konfuzije kod suzbijanja jabučnog savijača za koju voditelj voćarske proizvodnje Anđelko Tomšić kaže:

“Konfuziju pokusno koristimo zadnjih 4 godine , te prema iskustvima i rezultatima svakako umanjuje populaciju savijača. Ona nikako nemože u potpunosti smanjiti upotrebu insekticida , jer tu osim jabučnog i breskvinog savijača imamo i druge savijače ,kao i ostale štetnike , o kojima treba voditi računa .U voćnjacima pod mrežom, i malim potencijalom drugih štetnika, svakako možemo umanjiti ili čak izbjeći tretiranja insekticidom u drugom dijelu vegetacije na drugu i eventualnu treću generaciju savijača.”

Anđelko Tomšić dipl.ing.agr.