Krastavost jabuke je najvažnija i najraširenija bolest na toj kulturi. Uzročnik je Venturia inaequalis gljivica askomiceta. Anamorfi V. inaequalis su opisivani pod imenima Fusicladium dandriticum i Silocea pomi. Da li je V. inaequalis jedna zasebna vrsta ili sadrži nekoliko kriptičnih vrsta je stvar rasprave dugo vremena iako su nedavna genetska istraživanja otkrila znatnu uniformnost unutar vrste

Infekcija počinje u proljeće kada pogodni čimbenici u vidu temperature i vlage zraka omoguće otpuštanje askospora uzročnika. Spore nošene zrakom slijeću na površinu podložne biljke gdje počnu klijati te su sposobne sa svojim kličnim cijevima prodrijeti direktno kroz voštanu kutikulu biljke. Gljivični micelij se počinje formirati između kutikule i epidermalnog tkiva i počne razvijati nespolne konidije koje počnu klijati na drvetu i stvaraju novu generaciju konidijalnih spora. Taj ciklus sekundarnih infekcija se nastavlja kroz ljeto dok lišće i plodovi ne padnu na tlo nastupanjem zime. Uzročnik prezimljuje većinom kao gdje se spolno razmnožava proizvodeći novu generaciju askospora koje se oslobađaju u proljeće. Lezije krastavosti koje su smještene na drvenastom tkivu isto mogu prezimiti ali se neće odvijati spolno razmnožavanje. Te lezije isto mogu proizvoditi infektivne konidijalne spore u proljeće.

Da bi se zaraza dogodila moraju se ostvariti određeni uvjeti. Prvi uvjet je da površina lista na koji askospora padne mora biti mokra. Drugi čimbenik je temperatura jer o njoj ovisi potrebna duljina vlage lista. Ako je prosječna temperatura zraka 11°C list mora biti vlažan 12 sati da bi se pojavila bolest. Pri prosječnim temperaturama u rasponu od 16-24°C list mora biti vlažan svega 9 sati. Kiša najbolje doprinosi vlaženju biljnih organa ali u obzir svakako treba uzimati rosu i maglu. Kratki prekidi u vlažnosti od 4 sata tokom sunčana vremena ili 8 sati tokom oblačnog vremena ne štete gljivici te infekcija uspijeva bez obzira na period nedostatka vlage. Najveći broj askospora se oslobađa tijekom dana.

Mjere zaštite

Gotovo svi kultivari koje se proizvode na području Hrvatske su više ili manje osjetljivi na krastavost. Od voćnjaka do voćnjaka pristup zaštiti od krastavosti je na raznim razinama. Svakako se preopruča gdje god je to moguće koristiti automatizirane sustave za upozorenje kao Pinova Meteo stanica. Agrometeorološka stanica ima pripadajući program PinovaSoft koji u sebi ima implementirane prognozne modele, a jedan od njih je i za V. inaequalis. Mnogi proizvođači se orjetiraju prema raznim parametrima kako bi pokušali predvidjeti pojavu ove bolesti. Da li je to temperatura, vlaga zraka, duljina vlaženja lista, količina oborina ili hvatanje spora ovisi o proizvođaču. Sa agrometeorološkom stanicom poput Pinova Meteo svi ti čimbenici se mogu precizno pratiti u najmanji detalj dok specijalni prognozni modeli sve te parametre objedinjuju te na temelju njih stvaraju predviđanje potencijalnog nastanka bolesti. Unutar PinovaSoft programa postoji kalkulator sume temperatura prema kojem je moguće okvirno izračunati let askospora.

Pinova Meteo stanica odgovara na sljedeća vrlo bitna pitanja:

• Je li infekcija moguća i u kojoj mjeri?
• Je li infekcija laka, srednja ili jaka?
• Koliko dugo inkubacija traje?

Po pitanju zaštitnih sredstava u RH je dostupno mnogo pripravaka za suzbijanje krastavosti jabuke. Osim pripravaka na bazi bakra dozvoljena su i sredstva na bazi:

• mankozeba.
• metirama,
• kaptana,
• folpeta,
• ditianona,
• dodina,
• fenarimola,
• ciprodinila,
• bitertanola,
• difenkonazola,
• fenbukonazola,
• flusilazola,
• miklobutanila,
• penkonazola,
• tebukonazola,
• kseroksim-metila i
• trifloksistrobina

Dostupan i veći broj kombiniranih pripravaka. Fungicidi se mogu podijeliti na one s površinskim djelovanjem i sistemične fungicide od kojih skoro svi spadaju u skupinu inhibitora sinteze ergosterola. Gljivica se razvija dosta plitko u biljnom organu pa tako skoro svi fungicidi pokazuju kurativni učinak, što znači da je uništenje parazita moguće kada je već došlo do zaraze. Takav učina fungicida koji djeluju površinski kao što su oni na bazi propineba, mankozeba, metirama, kaptana, folpeta, ditianona i dodina je između 24 i 36 sati nakon zaraze. Strobilurini kao kresoksim-metil i trifoksistrobin imaju kurativni učinak do 48 sati, dok sistemici kao triazol pokazuje kurativni učinak i do 96 sati nakon pojave simptoma zaraze. Treba imati na umu kako se i uz intenzivno suzbijanje bolest ipak može iznenadno pojaviti i prouzročiti velike gubitke u prinosu, a posljedično i u financijskom smislu.