Bakterijska palež jabuke je jedna od najozbiljnijih i najopasnijih bolesti za voćnjake jabuke. S biološke strane potencijalno može uništiti kompletan voćnjak, a s ekonomske napraviti ogromne ekonomske štete. Bolest uzrokuje bakterija Erwinia amylovora dok naziv „palež“ potječe od jednog od simptoma bolesti, a to je da lišće i plodovi promjene boju u smeđu ili crnu te izgledaju kao da su spaljeni vatrom.

Način širenja bolesti

Bolest se prenosi pomoću pčela, drugih insekata, ptica, kiše, vjetar, kontaminirane opreme ali ruke zaposlenika. Ozlijeđeno biljno tkivo je jako podložno zarazi. Tuča može stvoriti uvijete za zarazu u cijelom voćnjaku kroz nekoliko minuta, te proizvođači ne bi trebali čekati sa zaštitnim mjerama već početi s preventivom unutar nekoliko sati od prestanka oborine. Kada bakterija dospije na mjesto koje je pogodno za razvoj, ulazi u biljku kroz otvorene stomate i uzrokuje tamne i nekrotične lezije iz kojih može izlaziti viskozna bakterijska tekućina. Ta sluz se može transportirati na druge dijelove biljke ili na druge biljke preko već spomenutih nosioca uzrokujući sekundarnu infekciju. Bolest se širi tijekom toplih i vlažnih vremenskih prilika te se pritaji tijekom zime kada temperature padnu. Tada biljno tkivo sadrži bakterije koje će nastaviti proizvoditi eksudat kada se vrate povoljni uvjeti u proljeće. Taj eksudat je izvor novih primarnih infekcija. Patogen se širi kroz stablo od točke infekcije kroz biljni vaskularni sistem, na kraju dolazeći do korijena i ostalih dijelova biljke. Nakon zaraze korijena jako često nastupa venuće biljke. Patogen se na tučku cvijeta razmnožava polako na temperaturama do 21.1°C, umjereno između 21.1 – 23.8°C te se rapidno počinje razvijati između 23.8 i 35°C. Optimalna temperatura za rast populacije je u rasponu temperature između 27.7°C i 32.2°C. Na temperaturama iznad 35°C rast populacije naglo pada na nulu, a veličina kolonije se smanjuje na temperaturama iznad 37.2°C.

Infekcijski model CougarBlight koji je implementiran u program PinovaSoft koja dolazi uz Pinova Meteo stanicu jedan je od najvažnijih stavki u uspješnom kontroliranju ove opasne biljne bolesti.

Osnovne komponente ovog modela su:

• povijest bakterijske paleži u voćnjaku
• život cvijeta i rast kolonije
• stopa rasta bakterija
• vlaženje površine cvijeta kao okidač infekcije
• Povijest bakterijske paleži unutar i oko voćnjaka

Postoje jako važne razlike između pojedinih voćnjaka koje se odnose na potencijalne zaraze cvijeta i inicijalne veličine populacije patogena na tučcima. Te razlike su u direktnoj vezi s prisustvom, blizinom i brojem aktivnih žarišta bolesti. U ovoj komponenti uzgajivača se pita da odabere jedan od tri scenarija koji su sljedeći:

• Nije bilo zaraze paleži u vašem voćnjaku niti u blizini prošle godine,
• Zaraza se dogodila u blizini vašeg voćnjaka prošle godine
• Bilo je zaraze u vašem voćnjaku prošle godine

Pretpostavlja se da ako je prijašnje sezone bilo zaraze u blizini Vašeg voćnjaka neke će se rak-rane vjerojatno promašiti tijekom zimske sanitacije i mogu biti prisutne tijekom tekuće godine. Ako nije bilo bakterijske paleži u blizini tijekom prijašnje sezone može pretpostaviti da će se pragovi zaraze teže doseći i zbog toga se koriste veće vrijednosti rizika.

Sljedeće vrijednosti su pragovi rizika infekcije za svaki od ta tri scenarija.

*Ne postoji nizak nivo rizika u već zaraženom voćnjaku

Terminologija kategorija rizika:

Nizak rizik – Vlaženje cvijeta tijekom tih temperaturnih uvjeta nije rezultiralo s novim infekcijama prošlih godina. Cvjetovi unutar nekoliko metara od aktivnih žarišta bolesti mogu biti iznimka.

Oprez – Vlaženje cvjetova tijekom tih temperatura nije vjerojatno da bi uzrokovalo infekciju ali se mogućnost infekcije povećava kako se vrijednosti približavaju gornjim rasponima. Vremenske prognoze i vrijednosti rizika bi se trebale jako detaljno pratiti. Ako se ne koriste antibiotici, zaštita cvijeta s drugim materijalima bi se trebala započeti tri ili četiri dana prije ulaska u područje visokog rizika. Treba nastaviti s prikladnim zaštitnim prskanjima sve dok infekcijski rizik ne padne ispod praga visokog rizika.

Visok rizik – Kod ovih temperaturnih vrijednosti pojavile su se ozbiljne zaraze s bakterijskom paleži . Posebno su osjetljivi voćnjaci koji su nedavno ima li zarazu. Rizik od jake štete na voćnjaku se povećava tijekom kasnijih dana primarnog cvata te tokom opadanja latica dok ima puno cvjetova. Zaraza je uobičajena, ali više raspršena kada su kasni cvjetovi vlažni tijekom perioda visokog rizika. Potencijalna jakost infekcije se povećava ako se dogodi serija dana s visokim rizikom.

Ekstreman ili izniman nivo rizika – Neke od najštetnijih i najopasnijih epidemija bakterijske paleži su se dogodile tijekom optimalnih uvjeta, nakon kojih je uslijedilo vlaženje cvijeta. Takve infekcije obično vode ka jakim oštećenjima voćnjaka, pogotovo tijekom primarnog cvata ili kada je prisutno mnogo sekundarnih cvjetova. Kako sezona napreduje, sekundarni cvjetovi imaju tendenciju formirati se manje često te vruće ljetne temperature od 35°C i više znatno smanjuju frekvenciju novih infekcija cvijeta.

Život cvijeta i rast kolonije

U rasponu temperatura koje vjerojatno vode do infekcije cvijet se smatra otvorenim i podložnim infekciji ukupno četiri dana. Kada je cvijet mokar najmanje 2 sata, temperaturni uvjeti za sva četiri dana se uzimaju u obzir kada se procjenjuje rizik infekcije. Za uzgajivače kruške taj se period produžuje na pet dana. Studije Thomsona i Gouka (2003) te Pusey i Curry-a (2004) indiciraju kako cvjetovi mogu ostati podložni infekciji 6 ili čak 8 dana no unutar temperaturnog raspona gdje se bolest može pojaviti četiri dana su najoptimalnije vrijeme za pojavu bolesti. Uzgajivači kruške mogu računati sa pet dana akumulacije toplinske vrijednosti tijekom primarnog cvata te 21 danom nakon punog cvata.

Stopa rasta bakterije

Temperature imaju jak utjecaj na rast bakterije na tučcima biljke. Kontaminacija cvjetova s uzročnikom bolesti ne mora uvijek rezultirati razvojem bolesti. Nakon dolaska na cvijet populacija Erwinie amylovore ima samo nekoliko dana kako bi narasla na minimum 100,000 ili 1 milijun prije nego se potencijalna bolest razvije. Patogen se razmnožava na tučcima cvijeta i to sa stopama:

• Polako – temperature u rasponu od 15°C do 21°C (neki autori navode minimum od 10°C)
• Umjereno – 21 do 24°C
• Rapidno – 24 do 33°C

Optimalni porast u veličini populacije nastaje na temperaturama između 28°C i 32°C. Na temperaturama iznad 35°C rast naglo opada i smanjuje se na nulu te se populacija bakterije smanji na bilo kojoj temperaturi iznad 37°C

Vlaženje kao okidač infekcije

Vlaženje cvjetova kišom, rosom do 2 sata ili više, izmaglicom od prskalica ili bilo koja druga situacija koja uzrokuje da cvijet bude vlažan dva ili više sata se smatra potencijalnom infekcijom. U praksi stvaran razvoj paleži nakon vlaženja tijekom perioda kojeg model smatra visokim rizikom ovisi o prisutnosti ili odsutnosti cvijeta te prisutnosti ili odsutnosti kontaminacije bakterijom Erwinia amylovora.

Zaštita od bakterijske paleži

Kako bi se što bolje zaštitili od bakterijske paleži pokraj sustava upozorenja kao što je Pinova Meteo stanica proizvođačima preostaju samo preventivne mjere.

Bakterijska palež se najbolje kontrolira koristeći integrirani pristup koji kombinira:

• Hortikulturnu praksu koja je dizajnirana za smanjenje podložnosti stabala i širenja bolesti
• Smanjenje količine inokuluma u voćnjaku
• Dobro tempirano prskanje baktericidima kako bi se zaštitilo od infekcije u određenim uvijetima, pri čemu nam pomaže prognozni model sa Pinova Meteo stanice.

Hortikulturna praksa podrazumijeva izbjegavanje podložnih sorti jabuke. Jako podložne sorte su Crispin, Fuji, Gala, Idared, Jonathan, Monroe, Paulared, Rhode Island Greening, Rome Beauty, 20Ounce i Wayne (američki izvor) . Takvi kultivari u kombinaciji sa visoko podložnim podlogama kao M-9, Mark i M-26 su posebno opasana kombinacija. Jedna ozbiljna pojava bolesti može dovesti do velikog pomora stabala i velike štete na voćnjaku. Većina popularnih vrsta krušaka su podložne zarazi Erwiniom amylovorom. Palež izbojaka je najuobičajenija kod mladog sukulentnog rasta, zbog toga sistemi obrezivanja i gnojidba dušikom koji sprječavaju pretjeran i produžen rast izbojaka se obavljaju kako bi se ograničila palež izbojaka. Napredovanje bolesti u krošnju stabla može se smanjiti obrezivanjem zaraženih izbojaka čim se oni pojave početkom ljeta. Ta praksa je posebno važna kod mladih i patuljastih stabala gdje zaraženi izbojci mogu biti na manje od 10 cm od debla. Rezovi bi se trebali raditi na najmanje 20-30 cm ispod granice vidljive infekcije. Sterilizacija škara za obrezivanje i ostale opreme se treba provoditi u 70% alkoholu ili izbjeljivaču između svakog reza iako je takva praksa ograničene vrijednosti i ne praktična. Dobra kontrola insekata iz porodice cikada koji sišu sokove tako da probijaju stijenku biljke može biti od velikog značaja kod usporavanja širenja paleži izbojaka.

Redukcija inokuluma uključuje redukciju primarnih izvora inokuluma kao što su zaražene grane i grančice obrezivanjem tijekom latentne sezone. Aplikacija fungicida/baktericida koji sadrže bakar se preporučuje nedugo nakon izlaska zelenih vrhova te će i to daljnje smanjiti broj novih bakterija koje nastaju iz rak-rana nakon prezimljavanja. U voćnjacima koji imaju povijest pojave paleži treba tražiti žuto narančaste izbojke koji su karakteristični za zarazu E. amylovorom te ih izrezati 1-2 tjedna nakon opadanja latica. Takav postupak je posebno učinkovit kada se dobro kontrolira palež cvjetova jabuke te su rak-rane primarni izvor inokuluma iz kojeg nastaje zaraza tokom ljeta. Izrezivanje novih zaraženih izbojaka kako se pojavljuju isto tako može pomoći kod ograničavanja širenja bolesti. Najučinkovitije je ako se postupak primjenjuje rigorozno tijekom prvih nekoliko tjedana nakon cvjetanja. Rezidba će slabo ograničavati širenje bolesti ako se zakasni te kada se počne primjećivati velik broj infekcija. Materijal koji ostane nakon rezidbe treba upakirati na odgovarajući način te neškodljivo ukloniti spaljivanjem. Opremu koja nije za jednokratnu upotrebu treba dezinficirati u odgovarajućim sredstvima (70% alkohol ili izbjeljivač).

Baktericidno prskanje – najozbiljnije epidemije paleži počinju s infekcijama tijekom cvatnje. Određeni antibiotici mogu učinkovito zaštititi protiv infekcija cvijeta kada se uz posebno odobrenje apliciraju nedugo prije ili odmah nakon što se one pojave. Razni sistemi predviđanja pa i CougarBlight su razvijeni kako bi pomogli odrediti termine takvih prskanja. Većina sistema se bazira na principu da se:

određena količina temperaturnih jedinica mora se akumulirati tijekom cvatnje, prije nego se prag infekcije dosegne

nakon toga kiša (vlaga) je važna da bi se bakterije isprale do mjesta infekcije

Zbog toga antibiotici bi se trebali primijeniti odmah prije (ili poslije) kiše ako se dosegao prag infekcije.

Rutinska upotreba antibiotika kako bi se spriječilo širenje paleži tijekom ljeta nije učinkovita niti preporučljiva no aplikacije kako bi se zaštitile nove rane neposredno nakon tuče mogu biti vrlo korisne.

Ako je dosegnut prag infekcije potrebno je prije sljedećeg vlaženja prskati sa sredstvima koja imaju baktericidno djelovanje.

Najbolje mjere iskorjenjivanja bakterije su krčenje i spaljivanje voćnjaka, što se u intenzivnim nasadima u pravilu ne radi ako postotak zaraženih stabala nije vrlo visok.